Kanadsko stanovništvo

Od početka 18.stoljeća, u Kanadu su počeli naseljavati ljude, i može se reći da je Kanada ponosna što je višekulturalna država. Ova etnička mješavina , prepoznatljiva je po tome, što današnje stanovništvo koje broji 33 milijuna ljudi, obuhvaća više od 70 etničkih skupina, i oni svi govore više od 60 različitih jezika. Vrlo je često da se jedan razred primjerice dijeli na 20 ili više etničkih skupina. Kanada svojim Ustavom jamči svim svojim stanovnicima pravo na kulturnu samostalnost. Francuzi i Englezi čine 55% kanadskog stanovništva i sami sebe nazivaju "founding nations", iz razloga kojim su još u 17. stoljeću započeli s kolonizacijom. Tako je Francuz Samuel Champlain osnovao 1608. Quebec, i time obilježio početak sustavnog osvajanja teritorija te zemlje, koje je na početku bilo ograničeno na dolinu St.Lawrence.  A iste godine su i Englezi postavljanjem svoje zastave na sjevernoameričkom tlu osnuli naselje Jamestown ( Virginia ). Počeci kulturnoga mozaika Kanade su nastali izgradnjom željezničke pruge, koja je omogućila stotinama tisuća ljudi doseljavanje na kanadski teritorij. Oni su u roku od samo nekoliko desetljeća kolonizirali prerije, a to nije prošlo bez borbe, jer su prerije već bile naseljene Indijancima i metisi ( mješanci), pod vodstvom Louisa Riela, i oni su digli dva ustanka protiv kolonizatorskih težnji Kanade. No, prastanovnici kanadske države nisu imali nikakve šanse u toj borbi, i 1885., nakon završetka gradnji željezničke pruge, stižu novi doseljenici. I tako su u tom procesu stvoreni teritorijalni uzorci, koji su odgovarali većini doseljeničkih etničkih skupina.

Quebec

 Prvi doseljenici koji su stigli oko 1870. u prerijski dio Kanade, bili su menoniti iz Rusije i srednje Europe.

Menoniti

 Danas oko 200.000 ljudi ove vjerske zajednice živi pretežno na jugu provincija Ontario i Manitoba. Oni su do današnjeg dana, uspjeli sačuvati svoja vjerska načela i životni stil, što se i vidi po njihovoj crnoj odjeći, zaprežnim kolima (buggies), obliku kuća, gospodarstvu i njihovim imenima i imenima naselja. Tako se i dalje koriste imenima kao što su Bergmann, Martens, Friesen, Wiebe, Reimer ili pak Hildebrandt. Menoniti žive u Steinbachu, Heidelbergu, Altoni, Blumenortu, Neunenburgu, Neu-Hamburgu i ostalim naseljima sa njemačkim imenima. U potpunosti su konzervativni, pa i danas odbijaju upotrebu elektične energije u svojim kućama, telefona, kao i korištenje tehničkih uređaja i strojeva za rad u staji ili polju. A godina 1999. bila je ogroman pomak u pokušajima kanadskoga prastanovništva da steknu veća prava na samoodređenje. Naime, te je godine 1.travnja, proglašen autonomni teritorij Nunavut, u isključivoj mjerodavnosti Inuita.

Inuiti

 Glavnu ekonomsku osnovu toga područja čine brojna rudna bogatstva. Narod teritorija Nunavut koji zauzima arktički dio Kanade, je još prije par desetljeća u pogledu gospodarskog razvoja živio u igluima i bio na razini lovaca i sakupljača. Međutim, unatoč gospodarskom napredovanju, život u Nunavutu nije baš jeftin; cijena litre mlijeka iznosi oko 3 dolara, a i kruh je tu negdje po cijeni. Dakle, još uvijek se ne može bez novčane potpore daleke Ottawe. U svakom slučaju, Kanada je zaista jedna velika multikulturalna zemlja, i tko uspije tamo doći, zaista ima mogućnosti za zaradu i sklapanje mnogih prijateljstava.

Nacionalni parkovi Kanade

Godine 1885. s nacionalnim parkom Rocky Mountains Park ( danas Banff National Park ), nastaje prvi javni park za dobrobit, zabavu i korist kanadskoga stanovništva. Otad se broj nacionalnih parkova u Kanadi povećao na broj 42, 10 ih je još u planu, a i namjerava se proširiti postojeća 3. Danas je u prvom planu, zaštita prirode, ali i održivo turističko iskorištavanje ovih područja. Godine 1872. Kanada je nakon otvaranja danas najpoznatijeg Nacionalnog parka Yellowstone u SAD-u, preuzela ideju o nacionalnim parkovima i u okviru gradnje željezničke pruge, predvidjela područje za uređenje parka prirode. Središte tog parka bio je željeznički kolodvor u Banffu, u čijoj su blizini otkriveni termalni sumporni izvori, pa je na tom mjestu sagrađen do današnjeg dana najeksluzivniji hotel u Kanadi-

 Banff Springs Hotel 

.

Banff Park

Uspjeh prvih pokušaja švicarskih vodiča, koje zapošljava željezničko poduzeće, potiče Kanadu na otvaranje drugih nacionalnih parkova, kao što su  Yoho National Park (1901.),

 Jasper National Park (1907.),

 i Kootenay Nacional Park (1920.)

. Atrakcija i pristupačnost, stvorili su od nacionalnih parkova Banff i Jasper svojevrstan zaštitni znak Kanade, koji do današnjeg dana privlači mnoge turiste iz cijeloga svijeta. S obzirom na ukupno od oko 6,5 milijuna posjetitelja godišnje, ponekad se na zaleđenim površinama Columbia Icefielda znaju stvoriti ogromne gužve i vrlo velike kolone specijalno napravljenih vozila, za kretanje po ledenjacima. S druge strane, postoje mnoge pješačke staze sveukupno duge 1300 km, pa se odvažniji posjetitelji mogu i na taj put odvažiti. A šetači se moraju vrlo oprezno kretati stazama pokraj kanadskih rijeka bogatima lososima, jer tamo uvijek treba računati na bliski susret sa mrkim medvjedima. I Banff i Jasper određuje skoro pa samo turizam. Tu su mnogi hoteli, trgovine sa suvenirima, restorani, prodavaonice sportskom i planinskom opremom... Kako bilo, Kanada ima i dalje vrlo ambiciozne planove po pitanju nacionalnih parkova ,pa poduzima sve, kako bi i dalje svake godine pritjecalo mnogo turista u  njihovu predivnu prirodu.

Cape Breton Highlands NP

Posao i život u Kanadi, statusi pridošlica

Izbjeglice i zaštićene osobe u Kanadi su :

-   one osobe koje se nalaze u Kanadi ili izvan Kanade koje se boje povratka u zemlju gdje su rođeni ili gdje su živjeli, nadalje,  

putem izbjegličkog programa za zaštitu, Kanada nudi slobodno i sigurno nebo osobama kod kojih je vrlo prisutan strah od progona, kao i strah od svih vrsta tortura, neubičajenog postupanja ili kažnjavanja. 

Kanadski centar za imigraciju ima tri kategorije za osobe koje traže za naseljene u Kanadi kao izbjeglice:
1. Konvencijska Izbjeglička prekoocenaska kategorija

Ova kategorija uključuje osobe koje se nalaze izvan svoje države gdje su rođeni ili države gdje su živjeli. Osobe u ovoj kategoriji imaju razvijen strah od proganjanja zbog jednog od sljedećih razloga:
-nacionalnost
-političko mišljenje
-vjera
-članstvo u određenoj nevladinoj grupi

Pojedinci koji su pod ovom kategorijom, imaju pravo na pomoć države a također mogu biti sponzorirani iz privatnih izvora

2. Azil kategorija

Pod ovom kategorijom se nalaze one osobe koje se nalaze izvan države rođenja ili države gdje su živjeli. Izbjeglice u ovoj kategoriji su ozbiljno i direkto ugrožene zbog:
-oružanog sukoba
-građanskog rata
-masovnog kršenja ljudskih prava

Osobe koje spadaju u ovu kategoriju, moraju biti privatno sponzorirani ili imati odgovarajuće financijske izvore da bi uzdržavali sebe i članove obitelji

3. Izvorna kategorija

Ova kategorija se odnosi na one osobe koji imaju uvjete za Konvencijska Izbjeglička prekooceanska kategorija, ali koji se i dalje nalaze u državi rođenja ili u državi trenutnog prebivanja. U ovoj kategoriji se  mogu naći i  osobe koje su bile u zatvoru ili su bile žrtve ozbiljnog narušavanja:
-slobode govora i izražavanja
-slobode djelovanja
-slobode djelovanja u radničkim organizacijama

Osobe pod ovom kategorijom imaju pravo na pomoć države ili na sponzoriranje iz privatnog izvora.

Program za pomoć u ponovnom naseljavanju:

Ovaj program je namijenjen Konvecijalnim Izbjeglicama preko oceana, kao i osobama koje su pod kategorijom Humanitano-zaštićenih osoba preko oceana. Vlada Kanade pruža sredstva za sljedeće potrebe:

-čekanje izbjeglica na aerodromima ili lukama
-financijska podrška
-briga o nabavi osnovnih kućanskih potrepština
-pomoć za pronalaženje stalnog smještaja

Vlada Kanade uplaćuje novac, da bi se na taj način pobrinula za prihode za izbjeglice. Taj novac se uplaćuje do jedne godine boravka u Kanadi, ili do trenutka kada osoba može sama sebe uzdržavati

Imigracijski program za kreditiranje

Ovom programu je u cilju, da na bazi kredita financira izbjeglice iz kategorije Konvecionalne izbjeglice i Humanitano zaštićene osobe. Krediti se odobravaju nakon procjene da će nosilac kredita biti u mogućnosti da i vrati taj kredit

Krediti mogu biti odobreni za sljedeće potrebe:

-troškovi procesa za dobivanje Statusa stalnog boravka
-troškovi za putne isprave
-troškovi transporta za Kanadu
-troškovi medicinskih pregleda preko oceana
Krediti se mogu dodjeljivati pridošlim imigrantima za pokrivanje troškova stanarine, telefona ...

 Na ove kredite se primjenjuju kamate, a kamatnu stopu određuje, svake godine u siječnju  Ministarstvo Financija. Izbjeglice pod kategorijom Konvencionalni i Humanitano-zaštićene osobe, mogu imati do tri godine vremena, u kojem im se neće računati kamata na taj kredit

Tako recimo od prosinca 2012. kanadski sud , više ne produžuje azilni boravak Hrvatima, dajući obrazloženje da je Hrvatska postala sigurna zemlja, i da njihovi građani nemaju čvrst i valjan razlog za njeno napuštanje. Budući da je u Hrvatskoj kriza i recesija već godinama, i sve više ljudi bježi u inozemstvo na rad, Kanada će nam osim obećane zemlje izgleda postati i vrlo vrlo nedostižna.
A oni koji su ipak stigli do Kanade kažu, da je to ubrzana zemlja, i da možeš odlično živjeti, ali, samo ako želiš puno raditi.

Televizijski toranj CN-a i Skydome građevina u Torontu

Kakva je klima u Kanadi ?

Klimatski uvjeti

Kad je riječ o klimi, Kanada se često naziva Arktičkom zemljom, no to nije u potpunosti točno, Kanada je naime zemlja ekstremnih klimatskih prilika. A zima tamo može potrajati i do šest mjeseci. Temperaturne oscilacije  znaju biti iznenadne, pa tako usred jake zime, nastupaju iznenadna zatopljenja kad se snijeg i led počnu ubrzano otapati. Tako u velikim dijelovima Kanade, godišnje vrijednosti temperature iznose ispod ništice. Primjerice Churchill, provincija Manitoba, bilježi prosječnu godišnju temperaturu od samo -6,6 C.

Vancouver zimi

 Imajući to na umu, shvaćamo da je profitabilno poljoprivredno iskorištavanje zemlje, moguće samo na jugu Kanade. U Saskatoonu ili Winnipegu nisu rijetke temperature ljeti od oko 40 C, ali su zato zime ekstremne sa temperaturom koja može dosezati i do -50 C. U  Vancouveru, godišnje padne oko 1068mm kiše, a u Prince Rupertu više od 2400mm kiše. Otapanjem ledenjaka nakon zadnjega ledenoga doba, razina mora se digla za nekoliko metara. To je dovelo do toga da je more poplavilo osim fjordova i kotline između planinskih prijevoja, kao i niže dijelove vanjskoga ruba Kordiljera. Tako su nastali brojni otoci, a najvažniji su među njima Vancouver, Otoci kraljice Charlotte, Otok Princa od Walesa i Aleksandrovi otoci.

Winnipeg ljeti

Polarno svijetlo u Churchill, pokrajina Manitoba