Od početka 18.stoljeća, u Kanadu su počeli naseljavati ljude, i može se reći da je Kanada ponosna što je višekulturalna država. Ova etnička mješavina , prepoznatljiva je po tome, što današnje stanovništvo koje broji 33 milijuna ljudi, obuhvaća više od 70 etničkih skupina, i oni svi govore više od 60 različitih jezika. Vrlo je često da se jedan razred primjerice dijeli na 20 ili više etničkih skupina. Kanada svojim Ustavom jamči svim svojim stanovnicima pravo na kulturnu samostalnost. Francuzi i Englezi čine 55% kanadskog stanovništva i sami sebe nazivaju "founding nations", iz razloga kojim su još u 17. stoljeću započeli s kolonizacijom. Tako je Francuz Samuel Champlain osnovao 1608. Quebec, i time obilježio početak sustavnog osvajanja teritorija te zemlje, koje je na početku bilo ograničeno na dolinu St.Lawrence. A iste godine su i Englezi postavljanjem svoje zastave na sjevernoameričkom tlu osnuli naselje Jamestown ( Virginia ). Počeci kulturnoga mozaika Kanade su nastali izgradnjom željezničke pruge, koja je omogućila stotinama tisuća ljudi doseljavanje na kanadski teritorij. Oni su u roku od samo nekoliko desetljeća kolonizirali prerije, a to nije prošlo bez borbe, jer su prerije već bile naseljene Indijancima i metisi ( mješanci), pod vodstvom Louisa Riela, i oni su digli dva ustanka protiv kolonizatorskih težnji Kanade. No, prastanovnici kanadske države nisu imali nikakve šanse u toj borbi, i 1885., nakon završetka gradnji željezničke pruge, stižu novi doseljenici. I tako su u tom procesu stvoreni teritorijalni uzorci, koji su odgovarali većini doseljeničkih etničkih skupina.
Quebec
Prvi doseljenici koji su stigli oko 1870. u prerijski dio Kanade, bili su menoniti iz Rusije i srednje Europe.
Menoniti
Danas oko 200.000 ljudi ove vjerske zajednice živi pretežno na jugu provincija Ontario i Manitoba. Oni su do današnjeg dana, uspjeli sačuvati svoja vjerska načela i životni stil, što se i vidi po njihovoj crnoj odjeći, zaprežnim kolima (buggies), obliku kuća, gospodarstvu i njihovim imenima i imenima naselja. Tako se i dalje koriste imenima kao što su Bergmann, Martens, Friesen, Wiebe, Reimer ili pak Hildebrandt. Menoniti žive u Steinbachu, Heidelbergu, Altoni, Blumenortu, Neunenburgu, Neu-Hamburgu i ostalim naseljima sa njemačkim imenima. U potpunosti su konzervativni, pa i danas odbijaju upotrebu elektične energije u svojim kućama, telefona, kao i korištenje tehničkih uređaja i strojeva za rad u staji ili polju. A godina 1999. bila je ogroman pomak u pokušajima kanadskoga prastanovništva da steknu veća prava na samoodređenje. Naime, te je godine 1.travnja, proglašen autonomni teritorij Nunavut, u isključivoj mjerodavnosti Inuita.
Inuiti
Glavnu ekonomsku osnovu toga područja čine brojna rudna bogatstva. Narod teritorija Nunavut koji zauzima arktički dio Kanade, je još prije par desetljeća u pogledu gospodarskog razvoja živio u igluima i bio na razini lovaca i sakupljača. Međutim, unatoč gospodarskom napredovanju, život u Nunavutu nije baš jeftin; cijena litre mlijeka iznosi oko 3 dolara, a i kruh je tu negdje po cijeni. Dakle, još uvijek se ne može bez novčane potpore daleke Ottawe. U svakom slučaju, Kanada je zaista jedna velika multikulturalna zemlja, i tko uspije tamo doći, zaista ima mogućnosti za zaradu i sklapanje mnogih prijateljstava.
QuebecPrvi doseljenici koji su stigli oko 1870. u prerijski dio Kanade, bili su menoniti iz Rusije i srednje Europe.
MenonitiDanas oko 200.000 ljudi ove vjerske zajednice živi pretežno na jugu provincija Ontario i Manitoba. Oni su do današnjeg dana, uspjeli sačuvati svoja vjerska načela i životni stil, što se i vidi po njihovoj crnoj odjeći, zaprežnim kolima (buggies), obliku kuća, gospodarstvu i njihovim imenima i imenima naselja. Tako se i dalje koriste imenima kao što su Bergmann, Martens, Friesen, Wiebe, Reimer ili pak Hildebrandt. Menoniti žive u Steinbachu, Heidelbergu, Altoni, Blumenortu, Neunenburgu, Neu-Hamburgu i ostalim naseljima sa njemačkim imenima. U potpunosti su konzervativni, pa i danas odbijaju upotrebu elektične energije u svojim kućama, telefona, kao i korištenje tehničkih uređaja i strojeva za rad u staji ili polju. A godina 1999. bila je ogroman pomak u pokušajima kanadskoga prastanovništva da steknu veća prava na samoodređenje. Naime, te je godine 1.travnja, proglašen autonomni teritorij Nunavut, u isključivoj mjerodavnosti Inuita.
InuitiGlavnu ekonomsku osnovu toga područja čine brojna rudna bogatstva. Narod teritorija Nunavut koji zauzima arktički dio Kanade, je još prije par desetljeća u pogledu gospodarskog razvoja živio u igluima i bio na razini lovaca i sakupljača. Međutim, unatoč gospodarskom napredovanju, život u Nunavutu nije baš jeftin; cijena litre mlijeka iznosi oko 3 dolara, a i kruh je tu negdje po cijeni. Dakle, još uvijek se ne može bez novčane potpore daleke Ottawe. U svakom slučaju, Kanada je zaista jedna velika multikulturalna zemlja, i tko uspije tamo doći, zaista ima mogućnosti za zaradu i sklapanje mnogih prijateljstava.